IUS domaćin stručne panel-diskusije: „Gdje je Bosna i Hercegovina 30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma”
Centar za balkanske studije (BSC) i Odsjek za političke nauke i međunarodne odnose (PSIR) Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS) uspješno su organizovali panel-diskusiju pod nazivom „Gdje je Bosna i Hercegovina 30 godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma“. Događaj je okupio tri ugledna govornika – g. Harisa Zahiragića, doc. dr. Jahju Muhasilovića i doc. dr. Mustafu Krupaliju – koji su kroz bogate i višedimenzionalne analize predstavili stanje Bosne i Hercegovine tri decenije nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Panel je ponudio sveobuhvatan i nijansiran osvrt na Dejton, pri čemu je svaki od panelista ovoj temi pristupio iz ugla vlastite discipline.
Dr. Krupalija sagledao je Dejton kroz sociološku prizmu, analizirajući kako postratna ustavna struktura i dalje oblikuje društvene odnose, koheziju zajednica i kolektivni identitet u Bosni i Hercegovini. Naglasio je da obrasci uspostavljeni u postdejtonskom periodu i danas snažno utiču na svakodnevni život građana.
Dr. Muhasilović pristupio je Dejtonskom sporazumu iz perspektive međunarodnih odnosa, fokusirajući se na geopolitičke okolnosti koje su dovele do njegovog sklapanja te na uloge ključnih globalnih i regionalnih aktera u tom procesu. Govorio je i o kontinuiranom prisustvu međunarodne zajednice te njenom utjecaju na politički razvoj Bosne i Hercegovine i njene euroatlantske aspiracije.
G. Zahiragić analizirao je Dejton iz političkog ugla, osvrćući se na institucionalni dizajn, izazove upravljanja i dugoročne političke posljedice sporazuma. Njegovo izlaganje ukazalo je i na određene prednosti, ali i na ograničenja postojećeg političkog sistema oblikovanog Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Uprkos različitim disciplinarnim pristupima, panelisti su se složili u nizu zajedničkih zaključaka. Istaknuli su da se Dejton može posmatrati kao privremeno „zamrzavanje” neriješenog konflikta, ali istovremeno i kao značajan diplomatski uspjeh predsjednika Alije Izetbegovića, koji je pod izuzetno teškim okolnostima vodio pregovore i izborio relativno povoljan ishod za Bosnu i Hercegovinu.
Govornici su naglasili da je Dejton osigurao opstanak i međunarodno priznanje bosanskohercegovačke države, što predstavlja ključan uspjeh u presudnom historijskom trenutku. Međutim, istovremeno su se složili da su ustavne reforme i dalje nužne, jer postojeći ustavni okvir zahtijeva prilagođavanje kako bi se unaprijedila funkcionalnost sistema, dugoročna stabilnost i demokratski razvoj zemlje.
Događaj je završen dinamičnom diskusijom i pitanjima iz publike, čime je još jednom potvrđena važnost kontinuiranog i kritičkog preispitivanja dejtonskog okvira, trideset godina nakon njegovog potpisivanja, uz jasnu viziju budućih reformskih pravaca.
